Objavljeno na dan: 09.11.2022.

Autor: ssvetec

Depresivnost kod djece

Iako se kod djece najčešće javlja u adolescenciji, depresivnost se u nekom obliku može javiti već u vrtićkoj dobi. Obično se kod jako male djece ne dijagnosticira depresija u pravom smislu riječi, ali se i u ranoj dobi mogu pojaviti prve tegobe. Depresivnost se može javiti nakon gubitka neke bliske osobe, obiteljskih problema, problema u školi, nasilja, prolaska kroz neke životne promjene, ali na njenu pojavu utječu i genetski čimbenici. Kronična izloženost nepovoljnim životnim čimbenicima ima veliki utjecaj na razvoj depresije.

pexels.com

Koje teškoće mogu ukazivati na depresivnost kod djece?

  1. Sniženo raspoloženje, potištenost
  2. Govorenje negativnih stvari o sebi
  3. Razdražljivost bez jasnog uzroka i agresivno ponašanje
  4. Pojačana osjetljivost na odbacivanje
  5. Često žaljenje na nejasne tjelesne simptome (bolovi u glavi, trbuhu, mišićima i sl.)
  6. Oslabljen ili pojačan apetit
  7. Nesanica ili povećana potreba za snom
  8. Čest osjećaj umora ili dosade
  9. Smanjen interes za druženje s vršnjacima
  10. Gubitak zanimanja za omiljene aktivnosti
  11. Snižen školski uspjeh itd.
pexels.com

Kako možete pomoći svom djetetu?

Ako uočite da djetetovo sniženo raspoloženje ili neki od navedenih simptoma traju dulje od dva tjedna, poželjno je obratiti se dječjem psihologu. Takvi simptomi ne smiju se zanemarivati jer neće proći sami od sebe. Iako je stručna pomoć neizmjerno važna u takvim situacijama, roditelji imaju veliku ulogu u oporavku djeteta.

Roditelji koji se susretnu sa takvim teškoćama kod svog djeteta prvenstveno bi se trebali educirati o problemu. Savjet je najbolje potražiti kod stručne osobe, a roditelji bi se trebali aktivno uključiti u tretman kako bi im se olakšalo prihvaćanje i nošenje sa simptomima djeteta, ali i kako bi mogli pratiti i podržavati promjene koje se događaju kod djece tijekom terapije.

Važno je da roditelji potiču svoje dijete na razvijanje zdravih navika poput pravilnog ritma spavanja, zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi. Takve navike, za razliku od učestalog korištenja mobitela, boravka pred računalom ili televizorom, povoljno utječu na mentalno zdravlje djeteta.

Dijete koje je depresivno često se osjeća nekompetentno za rješavanje čak i najmanjih prepreka i izazova koji se javljaju. Roditelj u takvim slučajevima treba s djetetom razgovarati o postojećim problemima i pomoći mu u osmišljavanju najboljih načina kako ih riješiti.

pexels.com

Osim podrške djetetu, iznimno je važno da roditelj brine i o sebi. Svakom roditelju briga za dijete je na prvom mjestu i često se događa da roditelji zanemare vlastite potrebe. Ukoliko je roditelj nezadovoljan samim sobom, iscrpljen i frustriran teško da će moći pružiti svom djetetu adekvatnu podršku. Zbog toga je važno da roditelj prati svoje vlastito stanje i potraži pomoć za sebe ukoliko osjeti da mu je potrebna.

Piše: Marica Marasović, mag.psych., Centar za mentalno zdravlje MBM